Hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata
atomskih brojeva od 96 do 118
- JAVNA RASPRAVA -
Danas važeća hrvatska imena kemijskih elemenata prihvaćena od Hrvatskog kemijskog društva (HKD) i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) sadržana su u »Hrvatskoj nomenklaturi anorganske kemije« (kolokvijalno »Crvena knjiga«), urednika Vladimira Simeona, izdanje Školska knjiga, 1995. i imaju status »Preporuke IUPAC 1990., Preporuke HKD 1995«. Imena obuhvaćaju elemente atomskih brojeva od 1 do 109, s time da su elementi od 104 do 109 imali IUPAC-ova privremena imena, a neka su i kasnije promijenjena. U međuvremenu je otkriveno novih devet elemenata tako da im je sada ukupan broj 118 i svi imaju engleska imena sa statusom »Preporuke IUPAC«. Od izlaska iz tiska »Crvene knjige« do danas hrvatska imena elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 nemaju status »Preporuka HKD i HDKI« što je trenutno izvorom nedosljednosti u njihovoj uporabi.
Kako bi se stanje dovelo u red, zajednička Sekcija za nomenklaturu i terminologiju HKD-a i HDKI-ja je 2019. godine pokrenula postupak hrvatskog imenovanja kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118. Formirana je Radna skupina na nacionalnoj razini koju čine članovi HKD-a i HDKI-ja s fakulteta svih sveučilišta u Hrvatskoj u čijim je nastavnim planovima bitno zastupljena kemija, nadalje Instituta Ruđer Bošković, predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te nakladnika školskih i sveučilišnih udžbenika. Radna skupina je započela s radom početkom 2020. godine. Prema dogovoru, nakon što se prijedlozi hrvatskih imena kemijskih elemenata od 96 do 118 usuglase unutar Radne skupine, isti će se poslati na uvid Upravnim odborima HKD-a i HDKI-ja, koji će svoje članstvo s prijedlozima upoznati stavljanjem materijala na uvid preko svojih mrežnih stranica tijekom 30 dana čime će se zainteresiranom članstvu otvoriti mogućnost davanja mišljenja i eventualnih sugestija.
O svim aktivnostima Radne skupine za hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 redovito su izvještavani Upravni odbori kao i članstvo na Godišnjim skupštinama HKD-a i HDKI-ja 2019., 2020. i 2021. godine.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da je posao priveden kraju i da su se članovi Radne skupine usuglasili oko prijedloga preporučenih imena kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118.
Priloženo je sedam dokumenata koji su pripremljeni tijekom aktivnosti Radne skupine.
Prvi je ‘Dokument_1_Podloge_2020-02-29’ koji je inicijalni materijal i u kojemu je obrađena problematika imenovanja kemijskih elemenata (IUPAC-englesko i hrvatsko), navedena su relevatna hrvatska pravopisna pravila te strane i hrvatske norme vezane uz preslovljavanje (transliteraciju) i transkripciju, itd.
Mišljenja, sugestije i rasprava unutar Radne skupine sadržana su u ‘Dokumentu_2_Rasprava RS_2020-03-25’, ‘Dokumentu 4_Rasprava_RS_2021-01-31’, ‘Dokumentu 5_Rasprava_RS_2021-02-16’, ‘Dokumentu 6_Rasprava_RS_2022-04-25’ i ‘Dokumentu 7_Rasprava_RS_2022-05-29’ pri čemu Dokumenti 2, 5 i 7 sadržavaju citirana mišljenja i sugestije članova Radne skupine, a Dokumenti 4 i 6 njihovu razradu, uz napomenu da ‘Dokument 3’ nije priložen jer je to dokument koji je poslan jezičnom savjetniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pa zajedno s njegovim mišljenjima i sugestijama čini ‘Dokument 4_Rasprava_RS_2021-01-31’.
Zaključci i prijedlozi preporučenih hrvatskih imena kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 koje je usvojila Radna skupina sadržani su u ‘Dokumentu_8_Zakljucak_RS_2022-09-21’.
Molimo zainteresirane članove kemijske zajednice da na adresu:
javna-rasprava-elementi@hkd.hr
pošalju svoja mišljenja i sugestije na prijedloge hrvatskih imena koje je dala Radna skupina.
|
Radna skupina u obzir će uzeti sve priloge pristigle zaključno s 19. studenim 2022., te će o zaključcima obavijestiti sve sudionike u raspravi i zainteresiranu javnost. Prilozi moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom, a ako se šalju ispred neke institucije moraju biti poslani sa službene adrese elektroničke pošte čija domena pripada navedenoj instituciji! Svi prilozi bit će objavljeni na ovoj stranici (niže) redoslijedom pristizanja. |
Po okončanju svih ovih aktivnosti, prijedlozima preporučenih hrvatskih imena elemenata atomskih brojeva od 96 do 118, Upravni odbori HKD-a i HDKI-ja dodijelit će status »Preporuke HKD i HDKI 2022«. Time bi svi do danas poznati kemijski elementi imali svoja punopravna preporučena hrvatska imena.
Dokumenti
Dokument_1_Podloge_2020-02-29.pdf
Dokument_2_Rasprava_RS_2020-03-25.pdf
Dokument_4_Rasprava_RS_2021-01-31.pdf
Dokument_5_Rasprava_RS_2021-02-16.pdf
Dokument_6_Rasprava_RS_2022-04-25.pdf
Dokument_7_Rasprava_RS_2022-05-29.pdf
Dokument_8_Zakljucak_RS_2022-09-21.pdf
Hrvatsko kemijsko društvo, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa
Radna skupina za hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 sekcije za nomenklaturu i terminologiju HKD-a i HDKI-ja
PRISTIGLI PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA:
1. Jelena Macan, 21. 10. 2022.
Poštovani,
provela sam ugodnih sat vremena čitajući dokumentaciju, naučila štošta o povijesti slova ë i razvedrila se našavši citat moga neobaveznoga razmišljanja o pisanju rendgenskih/rentgenskih zraka.
Po svemu sudeći, dva su osnovna problema oko kojih se lome koplja: rendgen/rentgen, i imena iz ruskih prezimena. Za prvi su jezikoslovci, vjerujem, dali dobru argumentaciju, kojoj se i osobno priklanjam. No to je priklanjanje isključivo stvar navike i "tradicije", iste navike i tradicije zbog koje bih i dalje pisala "tsunami" i "eruptirati", usprkos opravdanih jezičnih razloga zašto bi trebao biti "cunami" i "erumpirati". Tako da u potpunosti razumijem odlučno odbijanje prof. Stilinovića da koristi "rendgen".
Što se ruskih prezimena tiče, prihvatila bih jezikoslovne argumente kad bi takva dosljednost postojala i drugdje u našem jeziku, stručnom ili ne. No svaki pokušaj utjerivanja dosljednosti je iluzoran, kako sam uzdisala u svom prvom jezičnom razmišljanju u KUI (Glavobolja zbog znanstvenoga nazivlja, Kem. Ind. 62 (1-2) 34–35 (2013)). Kada u struci nismo usuglašeni ni kako se zovu veličine n / mol i M / g mol-1 koje SVI koristimo, zašto bismo se mogli usuglasiti oko imena elemenata koje, kako prof. Rogošić mudro kaže, vjerojatno nikada nećemo napisati.
Također, kad je o transkripciji slova ë riječ, izazivam jezikoslovce da nađu Potjomkinova sela, ili čak samoga kneza Potjomkina, u tom obliku u hrvatskoj literaturi. Ušao nam je u jezik kao Potemkin i takav ostao, iako je u ruskom Потёмкин (ako je vjerovati ruskoj Wikipediji). Možda to nije problem jer mu se u frazi "Potemkinova sela" ne odaje počast?
Stoga bih kao glavne argumente za "neruske" nazive mendeljevij, flerovij, oganeson dala (a) veću jednostavnost pisanja i izgovora (pa time i veću vjerojatnost prihvaćanja, kako se vidi i u izjašnjavanju članova Radne skupine), (b) naviku, jer je mendeljevij već u upotrebi i (c) ne bi bilo prvi put da krivo transkribiramo ë.
Konačno, svi sudionici rasprave trebali bi biti svjesni da će se jezik i nazivlje (i imenje) nastavljati mijenjati, da citiram kralja Solomona (Prop. 1, 3.9): "Kakva je korist čovjeku od svega truda njegova kojim se trudi pod suncem? [...] Što je bilo, opet će biti, i što se činilo, opet će se činiti, i nema ništa novo pod suncem." Svim bitkama oko pravopisa i ispravnih naziva usprkos, "obični ljudi" govore i pišu kako hoće i konačno im se jezikoslovci moraju prilagoditi. Iako mi se neke takve promjene nimalo ne sviđaju ("odmaram" umjesto "odmaram se"), vjerujem da će postati jezično ispravne na temelju svoje općeprihvaćenosti. Slično kao i "zaključno s 19. studenim" - trebalo bi biti "s 19. studenoga", jer je riječ o 19. danu mjeseca studenoga, ne o 19. mjesecu studenom, ali vidim da ni jezični entuzijasti ne paze na to.
Zahvaljujem svim sudionicima na trudu i uloženom vremenu i energiji. Drago mi je da se na jeziku i stručnom nazivlju radi, ma koliko to Sizifov posao bio.
Srdačan pozdrav,
Jelena Macan
Hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata
atomskih brojeva od 96 do 118
- JAVNA RASPRAVA -
Danas važeća hrvatska imena kemijskih elemenata prihvaćena od Hrvatskog kemijskog društva (HKD) i Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI) sadržana su u »Hrvatskoj nomenklaturi anorganske kemije« (kolokvijalno »Crvena knjiga«), urednika Vladimira Simeona, izdanje Školska knjiga, 1995. i imaju status »Preporuke IUPAC 1990., Preporuke HKD 1995«. Imena obuhvaćaju elemente atomskih brojeva od 1 do 109, s time da su elementi od 104 do 109 imali IUPAC-ova privremena imena, a neka su i kasnije promijenjena. U međuvremenu je otkriveno novih devet elemenata tako da im je sada ukupan broj 118 i svi imaju engleska imena sa statusom »Preporuke IUPAC«. Od izlaska iz tiska »Crvene knjige« do danas hrvatska imena elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 nemaju status »Preporuka HKD i HDKI« što je trenutno izvorom nedosljednosti u njihovoj uporabi.
Kako bi se stanje dovelo u red, zajednička Sekcija za nomenklaturu i terminologiju HKD-a i HDKI-ja je 2019. godine pokrenula postupak hrvatskog imenovanja kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118. Formirana je Radna skupina na nacionalnoj razini koju čine članovi HKD-a i HDKI-ja s fakulteta svih sveučilišta u Hrvatskoj u čijim je nastavnim planovima bitno zastupljena kemija, nadalje Instituta Ruđer Bošković, predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te nakladnika školskih i sveučilišnih udžbenika. Radna skupina je započela s radom početkom 2020. godine. Prema dogovoru, nakon što se prijedlozi hrvatskih imena kemijskih elemenata od 96 do 118 usuglase unutar Radne skupine, isti će se poslati na uvid Upravnim odborima HKD-a i HDKI-ja, koji će svoje članstvo s prijedlozima upoznati stavljanjem materijala na uvid preko svojih mrežnih stranica tijekom 30 dana čime će se zainteresiranom članstvu otvoriti mogućnost davanja mišljenja i eventualnih sugestija.
O svim aktivnostima Radne skupine za hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 redovito su izvještavani Upravni odbori kao i članstvo na Godišnjim skupštinama HKD-a i HDKI-ja 2019., 2020. i 2021. godine.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti vas da je posao priveden kraju i da su se članovi Radne skupine usuglasili oko prijedloga preporučenih imena kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118.
Priloženo je sedam dokumenata koji su pripremljeni tijekom aktivnosti Radne skupine.
Prvi je ‘Dokument_1_Podloge_2020-02-29’ koji je inicijalni materijal i u kojemu je obrađena problematika imenovanja kemijskih elemenata (IUPAC-englesko i hrvatsko), navedena su relevatna hrvatska pravopisna pravila te strane i hrvatske norme vezane uz preslovljavanje (transliteraciju) i transkripciju, itd.
Mišljenja, sugestije i rasprava unutar Radne skupine sadržana su u ‘Dokumentu_2_Rasprava RS_2020-03-25’, ‘Dokumentu 4_Rasprava_RS_2021-01-31’, ‘Dokumentu 5_Rasprava_RS_2021-02-16’, ‘Dokumentu 6_Rasprava_RS_2022-04-25’ i ‘Dokumentu 7_Rasprava_RS_2022-05-29’ pri čemu Dokumenti 2, 5 i 7 sadržavaju citirana mišljenja i sugestije članova Radne skupine, a Dokumenti 4 i 6 njihovu razradu, uz napomenu da ‘Dokument 3’ nije priložen jer je to dokument koji je poslan jezičnom savjetniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pa zajedno s njegovim mišljenjima i sugestijama čini ‘Dokument 4_Rasprava_RS_2021-01-31’.
Zaključci i prijedlozi preporučenih hrvatskih imena kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 koje je usvojila Radna skupina sadržani su u ‘Dokumentu_8_Zakljucak_RS_2022-09-21’.
Molimo zainteresirane članove kemijske zajednice da na adresu:
javna-rasprava-elementi@hkd.hr
pošalju svoja mišljenja i sugestije na prijedloge hrvatskih imena koje je dala Radna skupina.
|
Radna skupina u obzir će uzeti sve priloge pristigle zaključno s 19. studenim 2022., te će o zaključcima obavijestiti sve sudionike u raspravi i zainteresiranu javnost. Prilozi moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom, a ako se šalju ispred neke institucije moraju biti poslani sa službene adrese elektroničke pošte čija domena pripada navedenoj instituciji! Svi prilozi bit će objavljeni na ovoj stranici (niže) redoslijedom pristizanja. |
Po okončanju svih ovih aktivnosti, prijedlozima preporučenih hrvatskih imena elemenata atomskih brojeva od 96 do 118, Upravni odbori HKD-a i HDKI-ja dodijelit će status »Preporuke HKD i HDKI 2022«. Time bi svi do danas poznati kemijski elementi imali svoja punopravna preporučena hrvatska imena.
Dokumenti
Dokument_1_Podloge_2020-02-29.pdf
Dokument_2_Rasprava_RS_2020-03-25.pdf
Dokument_4_Rasprava_RS_2021-01-31.pdf
Dokument_5_Rasprava_RS_2021-02-16.pdf
Dokument_6_Rasprava_RS_2022-04-25.pdf
Dokument_7_Rasprava_RS_2022-05-29.pdf
Dokument_8_Zakljucak_RS_2022-09-21.pdf
Hrvatsko kemijsko društvo, Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa
Radna skupina za hrvatsko imenovanje kemijskih elemenata atomskih brojeva od 96 do 118 sekcije za nomenklaturu i terminologiju HKD-a i HDKI-ja
PRISTIGLI PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA:
1. Jelena Macan, 21. 10. 2022.
Poštovani,
provela sam ugodnih sat vremena čitajući dokumentaciju, naučila štošta o povijesti slova ë i razvedrila se našavši citat moga neobaveznoga razmišljanja o pisanju rendgenskih/rentgenskih zraka.
Po svemu sudeći, dva su osnovna problema oko kojih se lome koplja: rendgen/rentgen, i imena iz ruskih prezimena. Za prvi su jezikoslovci, vjerujem, dali dobru argumentaciju, kojoj se i osobno priklanjam. No to je priklanjanje isključivo stvar navike i "tradicije", iste navike i tradicije zbog koje bih i dalje pisala "tsunami" i "eruptirati", usprkos opravdanih jezičnih razloga zašto bi trebao biti "cunami" i "erumpirati". Tako da u potpunosti razumijem odlučno odbijanje prof. Stilinovića da koristi "rendgen".
Što se ruskih prezimena tiče, prihvatila bih jezikoslovne argumente kad bi takva dosljednost postojala i drugdje u našem jeziku, stručnom ili ne. No svaki pokušaj utjerivanja dosljednosti je iluzoran, kako sam uzdisala u svom prvom jezičnom razmišljanju u KUI (Glavobolja zbog znanstvenoga nazivlja, Kem. Ind. 62 (1-2) 34–35 (2013)). Kada u struci nismo usuglašeni ni kako se zovu veličine n / mol i M / g mol-1 koje SVI koristimo, zašto bismo se mogli usuglasiti oko imena elemenata koje, kako prof. Rogošić mudro kaže, vjerojatno nikada nećemo napisati.
Također, kad je o transkripciji slova ë riječ, izazivam jezikoslovce da nađu Potjomkinova sela, ili čak samoga kneza Potjomkina, u tom obliku u hrvatskoj literaturi. Ušao nam je u jezik kao Potemkin i takav ostao, iako je u ruskom Потёмкин (ako je vjerovati ruskoj Wikipediji). Možda to nije problem jer mu se u frazi "Potemkinova sela" ne odaje počast?
Stoga bih kao glavne argumente za "neruske" nazive mendeljevij, flerovij, oganeson dala (a) veću jednostavnost pisanja i izgovora (pa time i veću vjerojatnost prihvaćanja, kako se vidi i u izjašnjavanju članova Radne skupine), (b) naviku, jer je mendeljevij već u upotrebi i (c) ne bi bilo prvi put da krivo transkribiramo ë.
Konačno, svi sudionici rasprave trebali bi biti svjesni da će se jezik i nazivlje (i imenje) nastavljati mijenjati, da citiram kralja Solomona (Prop. 1, 3.9): "Kakva je korist čovjeku od svega truda njegova kojim se trudi pod suncem? [...] Što je bilo, opet će biti, i što se činilo, opet će se činiti, i nema ništa novo pod suncem." Svim bitkama oko pravopisa i ispravnih naziva usprkos, "obični ljudi" govore i pišu kako hoće i konačno im se jezikoslovci moraju prilagoditi. Iako mi se neke takve promjene nimalo ne sviđaju ("odmaram" umjesto "odmaram se"), vjerujem da će postati jezično ispravne na temelju svoje općeprihvaćenosti. Slično kao i "zaključno s 19. studenim" - trebalo bi biti "s 19. studenoga", jer je riječ o 19. danu mjeseca studenoga, ne o 19. mjesecu studenom, ali vidim da ni jezični entuzijasti ne paze na to.
Zahvaljujem svim sudionicima na trudu i uloženom vremenu i energiji. Drago mi je da se na jeziku i stručnom nazivlju radi, ma koliko to Sizifov posao bio.
Srdačan pozdrav,
Jelena Macan